{"id":537,"date":"2020-10-28T13:08:36","date_gmt":"2020-10-28T12:08:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.dr-miskulin.com\/blog\/?p=537"},"modified":"2020-11-08T12:17:50","modified_gmt":"2020-11-08T11:17:50","slug":"teniski-lakat-lateralni-epikondilitis-artroskopska-operacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.dr-miskulin.com\/blog\/teniski-lakat-lateralni-epikondilitis-artroskopska-operacija\/","title":{"rendered":"Teniski lakat (lateralni epikondilitis) – Artroskopska operacija"},"content":{"rendered":"\n

Jako je puno tekstova napisano na temu teniskog lakta, no vrlo ih malo spominje kako je taj sindrom, to\u010dnog naziva lateralni epikondilitis<\/strong>, dobio svoj naziv.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 daleke 1883. godine Major H.P., veliki zaljubljenik u tenis i \u010dlan teniskog kluba, primijetio je da se dosta \u010dlanova njegovog kluba \u017eali na bolove u laktu i to s vanjske strane. On je i prvi koji je opisao ovaj sindrom, te je predlo\u017eio prve na\u010dine lije\u010denja.<\/p>\n\n\n\n

Danas znamo da se bolovi s vanjske strane lakta ne doga\u0111aju samo u tenisa\u010da, ve\u0107 u svih ljudi koji aktivno koriste mi\u0161i\u0107e podlaktice i \u0161ake u svom svakodnevnom \u017eivotu. Statistike govore da se radi o gotovo 2% op\u0107e populacije i to uglavnom ljudi izme\u0111u 35 i 50 godina. Osim tenisa\u010da koji bolove osje\u0107aju naj\u010de\u0161\u0107e pri teniskom bekhendu, i mnoga druga zanimanja kod kojih su tako\u0111er uobi\u010dajeni ponavljaju\u0107i pokreti zgloba i ruke, primjerice rad na ra\u010dunalu sa puno tipkanja i rada s \u201emi\u0161em\u201c, kru\u017eni pokreti pri \u010di\u0161\u0107enju, pranju prozora, zidanju (\u017ebukanju, mije\u0161anju betona), bojanju zidova, radu s odvija\u010dem, kopanju i sli\u010dno pogo\u0111ena su ovom upalom.<\/p>\n\n\n\n

Uzrok lateralnog epikondilitisa le\u017ei u prekomjernoj uporabi mi\u0161i\u0107nih skupina koje imaju svoje polazi\u0161te upravo s vanjskog dijela lakta, s “kvrge” koja se zove epikondil. Upravo to preoptere\u0107enje dovodi do kroni\u010dnih promjena u po\u010detnoj tetivi jednog od 4 mi\u0161i\u0107a koji vanjske strane podlaktice \u2013 kratkom ispru\u017ea\u010du ru\u010dnog zgloba (m.ekstensor carpi radialis brevis), takozvane tendinoze, odnosno promjene u normalnoj organizaciji tetivnih vlaka i do proliferacije upalnog tkiva i krvnih \u017eila. Ukoliko preoptere\u0107enje du\u017ee traje i nije adekvatno lije\u010deno i mi\u0161i\u0107 ispru\u017ea\u010d prstiju (m.extensor digitorum), odnosno njegova tetiva budu zahva\u0107eni promjenama.<\/p>\n\n\n\n

Karakteristi\u010dan simptom je bol u podru\u010dju vanjske kvrge lakta koji je potenciran upravo ponavljaju\u0107im pokretom koji je i izazvao upalu. Otekline podru\u010dja su rijetke, ali mogu biti prisutne. Javlja se i slabost \u0161ake posebice prilikom finih pokreta.<\/p>\n\n\n\n

Lije\u010denje je u po\u010detku konzervativno \u2013 lokalna terapija ledom i protuupalnim kremama, no\u0161enje ortoza za lakat \u2013 trake za epikondilitis koja ja svom vansjkom dijelu ima mali jastu\u010di\u0107 \u010dija je svrha, kada ga se pozicionira na pravo mjesto, da simulira hvati\u0161te mi\u0161i\u0107a negdje na po\u010detku mi\u0161i\u0107nog trbuha a da pravo hvati\u0161te na taj na\u010din bude izlo\u017eeno manjem stresu.<\/p>\n\n\n\n

Fizikalne procedure kao \u0161to su laser terapija, UZV terapija, udarni val, TRT izuzetno su korisne.<\/p>\n\n\n\n

Postoji mogu\u0107nost infiltracija, takozvanih blokada \u2013 ubrizgavanja kombinacije kortikosteroidnih lijekova i lokalnog anestetika u podru\u010dje hvati\u0161ta. Iako je metoda zastarjela i bez pravog u\u010dinka, jo\u0161 se uvelike upotrebljava na na\u0161em teritoriju.<\/p>\n\n\n\n

Specijalna bolnica AKSIS<\/a> u svojoj praksi koristi kombinaciju krvne plazme i kolagena, terapiju koja se pokazala izuzetno u\u010dinkovitom u lije\u010denju teniskog lakta. Pod krvnom plazmom smatram plazmu oboga\u0107enu trombocitima \u2013 PRP \u2013 koja je u primjeni radi specifi\u010dnih svojstava plo\u010dastih stanica, trombocita. Oni ne samo da se aktiviraju kada su van krvnih \u017eila i zapo\u010dinju sekvencu cijeljenja, ve\u0107 i svojim djelovanjem pobu\u0111uju cijeli niz stanica i ostalih \u010dimbenika u procesu cijeljenja na smanjenje upale i “samoizlje\u010denje” kroni\u010dnih upalnih promjena u podru\u010dju tetiva i ligamenata. Njihov u\u010dinak se vidi kroz vrijeme i nije toliko “dramati\u010dan” kao u\u010dinak starih blokada nakon kojih bolovi nestaju na nekoliko sati uslijed u\u010dinka lokalnog anestetika. Nakon klasi\u010dnih blokada bolovi su vrlo \u010desto danima puno ja\u010di, a kao nuspojava javlja se i atrofija ko\u017ee u podru\u010dju vanjskog dijela lakta.<\/p>\n\n\n\n

Nakon uzimanja plazme koju specijalnim centrifugama koncentriramo 3-5 puta, dobiveno mije\u0161amo sa kolagenom, jo\u0161 jednim spojem ljudskog tijela. Njegova je funkcija da smanjuje upalu, ali i da omogu\u0107uje zadr\u017eavanje oboga\u0107ene plazme i do 45 dana na zahva\u0107enom dijelu tetive \u010dime se pozitivan u\u010dinak trombocita uvelike produ\u017euje \u010dine\u0107i terapiju jo\u0161 uspje\u0161nijom. Takva biolo\u0161ka terapija nema nuspojava.<\/p>\n\n\n\n

Na\u017ealost, u medicini nema 100% uspje\u0161nosti niti jedne procedure, stoga \u010dak i nakon svega primijenjenoga imamo slu\u010dajeva kod kojih je bol i dalje prisutna. Tada u Specijalnoj bolnici AKSIS<\/a> kre\u0107emo u smjeru minimalno-invazivnog artroskopskog zahvata – ARTROSKOPIJE LAKTA. Mo\u017eemo re\u0107i da smo jedna od  rijetkih ustanova koja artroskopiju lakta obavlja rutinski, i to ne samo kod teniskog lakta ve\u0107 i kod drugih problema kao \u0161to su uko\u010denja lakta, slobodna tijela, ozljede hrskavice ili ligamenata lakta, sindroma sraza, pa \u010dak i kod nekih prijeloma.<\/p>\n\n\n\n

U lije\u010denju teniskog lakta artroskopija, \u010dije slike slijede, se izvodi u regionalnoj ili op\u0107oj anesteziji. Kroz nekoliko standardnih pristupa \u2013 malih incizija veli\u010dine oko 1 cm pregleda se cijeli lakat kako bi se isklju\u010dilo postojanje drugih patologija koje bi mogle biti odgovorne za bolove u laktu. Nakon toga prilazi se \u010di\u0161\u0107enju zglobne \u010dahure u vanjskom dijelu lakta, te se prika\u017ee tetivni dio kratkog ekstenzora ru\u010dnog zgloba. Specijalnim instrumentima taj dio se o\u010disti od upalnih stanica i “presje\u0107e”, te se njegovo hvati\u0161te o\u010disti motoriziranim instrumentom kako bi se pospje\u0161ilo cijeljenje prethodno o\u010di\u0161\u0107ene tetive. Operacija traje oko 30 minuta i obavljamo je ambulantno, odnosno u jednodnevnom boravku u na\u0161oj klinici. Nakon zahvata nema nikakvog mirovanja, na\u0161e pacijente stimuliramo da odmah po\u010dnu raditi sa svojom rukom i upotrebljavaju je u svojim dnevnim aktivnostima. Do punog optere\u0107enja, pa \u010dak i onog najte\u017eeg sportskog, primjerice tenisa ili dizanja utega, pro\u0111e naj\u010de\u0161\u0107e izme\u0111u 30 i 60 dana. Oporavak je uglavnom potpun.<\/strong><\/p>\n\n\n\n