Obnova hrskavice koljena autocart tehnikom

Ozljeda ligamenata koljena jedna je od najčešćih ozljeda profesionalnih nogometaša. U današnje vrijeme, uslijed sve veće snage i brzine pokreta i startova koji su sastavni dio igre, višestruke ozljede koljenskih struktura sve su učestalije. Posebno su opasne rotacijske kretnje – prilikom izvođenja driblinga ili drugih finti noga ostane ukopana u podlogu, dok tijelo krene u drugom smijeru.

Upravo takvu ozljedu imao je naš pacijent, star 18 godina, aktivni nogometaš. Kliničkom i MR pretragom dijagnosticirana mu je ruptura prednjeg križnog ligamenta (LCA), ruptura unutarnjeg meniskusa i hrskavična lezija medijalnog kondila femura 4. stupnja (slika 1).

Slika 1

Tijekom boravka u Specijalnoj bolnici AKSIS učinjen je operativni zahvat artroskopske rekonstrukcije prednjeg križnog ligamenta (ACL) „all Inside“ tehnikom, kao i rekonstrukcija anterolateralnog ligamenta koljena (ALL). Kombinirana rekonstrukcija prednjeg ukriženog ligamenta i anterolateralnog ligamenta koljena potrebna je kako bi dodatno „osigurali“ koljeno i stabilizirali ga upravo zbog rotacijskih kretnji koje su sastavni dio sportova kao što su nogomet, rukomet ili košarka (slika 2).

Slika 2

Od svih ozljeda ipak je ozljeda hrskavice koljena ta koja je najteža za saniranje. U posljednjih 30 godina pratim razvoj tehnika transplantacije hrskavice. Tako sam tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća bio član zajedničkog tima Ortopedskog Instituta Rizzoli iz Bologne, a gdje sam specijalizirao ortopediju i traumatologiju, i ortopedske klinike Sveučilišne bolnice u Genovi. To su bili sami počeci razvoja tehnika popravaka defekata hrskavice.

Također sam i 2002. godine izveo prvu artroskopsku operaciju transplantacije hrskavice mojoj tada 21-godišnjoj pacijentici za koju se usudim reći da je bila prvi Hrvat kod kojega je uspješno izvedena ovakva operacija, te unatoč velikom defektu hrskavice pacijentica 20 godina nije imala nikakovih tegoba.

Tehnika je danas puno naprednija, a rezultati su sve bolji. Tijekom artroskopskog zahvata potrebno je defekt hrskavice očistiti i maknuti sve nestabilne hrskavične fragmente. Oni se sakupljaju u specijalnu posudu, tzv. AutoCart kontejner (slika 3) i miješaju se s vlastitim matičnim stanicama uzetim iz masnih jastučića unutar koljenog zgloba. Tako dobivena smjesa pomiješa se i s plazmom obogaćenom trombocitima, te se sa dobivenim materijalom mjesto defekta popunjava i u potpunosti prekrije (slika 4).

Cijeljenje nakon ozljeda i operacija je složen proces u koji su uključeni mnogi biološki mehanizmi. Ključnu ulogu u hemostazi i cijeljenju tkiva imaju trombociti tj. njihova sposobnost da u fazi aktivacije otpuštaju bioaktivne supstance kao što su faktori rasta, citokini i kemokini.

Trombociti ili krvne pločice su malena bezbojna tjelešca u krvi koje znamo po njihovoj ulozi u zgrušavanju. Kada putuju po krvotoku nisu aktivni. Kod ozljede oni se aktiviraju izlaskom iz krvnih žila, okupljaju se na mjestu ozljede, razgranaju se preko ozlijeđenog tkiva i tako započne proces cijeljenja. U svojoj aktivnoj fazi luče aktivne faktore koji sudjeluju u cijeljenju. Utječu na reparaciju tkiva, reaktivnost krvnih žila i drugih krvnih stanica u angiogenezi i upali.  

Plazma bogata trombocitima je vlastita plazma u kojoj je koncentracija trombocita iznad uobičajene razine. Plazma je tekući dio krvi koji sadrži proteine, nešto malo lipida, a najveći dio je voda. ACP je terapija koja se zadnjih godina sve više upotrebljava u liječenju ozljeda koštano-zglobnog sustava, te trenutno predstavlja jedan od najučinkovitijih načina liječenja ozljeda koštano-zglobnog sustava u medicini. Ovaj način liječenja ubrzava cijeljenje i skraćuje vrijeme liječenja od ozljede. Pomoću specijalne igle izvadi se uzorak venske krvi koja se potom pomoću posebnog sustava za centrifugu odjeljuje. Na taj način dobiju se 3 potpuno odijeljena dijela krvi. Na dnu je sloj eritrocita, u sredini trombocita i na vrhu je plazma. Tako dobiven serum (plazma i eritrociti) aplicira se na mjesto ozljede. Cijeli postupak traje  oko 20 minuta. ACP je autologna terapija, što znači da nema negativnih reakcija jer se pripravak dobiva iz vlastite krvi.

Tjekom operacije, iz masnog jastučića koji se nalazi ispod ligamenta patele unutar zgloba koljena (Hoffin masni jastučić), motoriziranim instrumentom uzme se dovoljna količina masti koja sadrži vlastite matične stanice, te se kroz isti filter pomiješa s već prije uzetim hrskavičnim fragmentima (slika 5). Tako pripremljena smjesa fragmenata hrskavice i matičnih stanica pomiješa se s plazmom obogaćenom trombocitima, te se aplicira na mjesto defekta hrskavice (u našem slučaju na unutarnji kondil bedrene kosti). Cijeli proces odvija se artroskopski bez velikih rezova na koljenu (slika 2). Kako bi smjesa ostala na defektu prekrije se pacijentovim trombinom – opet vlastitom tekućinom koja služi kao neka vrsta „ljepila“ koje stvori fibrinsku mrežu preko transplantata (slika 6).

Smjesa koja popunjava defekt sačinjena je od pacijentovih vlastitih stanica koje će, potaknute brojnim vlastitim biološkim faktorima, omogućiti stvaranje jednog oblika novog hrskavičnog tkiva na tom području i spriječiti daljnje razaranje hrskavice.

Video 1

Još je jedna prednost ove metode – njom, za razliku od dosadašnjih tehnika, ne oštećujemo niti jedan drugi dio zgloba. Dosadašnje tehnike bazirale su se na uzimanju hrskavičnih fragmenata na drugim mjestima koljena koja nisu pod utjecajem opterećenja i nisu toliko podložna trošenju. U ovoj tehnici uzima se hrskavica s već postojećeg oštećenja dok ostali dio zgloba ostaje netaknut.

Rezultati su izuzetno obećavajući!

Obratite nam se s punim povjerenjem u Odjel za ortopediju Specijalne bolnice AKSIS.

dr. Mladen Miškulin
Odjel za ortopediju
Specijalna bolnica AKSIS
Zagreb

NAPIŠI KOMENTAR

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *